Kada je Patrik Modiano proglašen dobitnikom ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost, Švedska akademija u tom trenutku nije uspela da kontaktira samog pisca kako bi mu saopštila ovu vest.
Modiano je imenovan kao 111. dobitnik Nobelove nagrade za književnost, a 15. francuski pisac koji je osvojio prestižno priznanje vredno 8 miliona kruna (1,1 milion dolara ili 700.00 funti). Švedska akademija ga je nazvala „Marselom Prustom našeg vremena”.
Francuski pisac je dobro poznat čitalačkoj publici širom svoje rodne zemlje, ali ne može se pohvaliti istom popularnošću u drugim zemljama, čak ni kod pripadnika „načitane“ populacije. Glavne teme Modianovih dela, koja su u Srbiji objavljivali „Stubovi kulture“, bave se pitanjem sećanja, zaborava, identiteta, krivice i često su smeštena u vreme nemačke okupacije tokom Drugog svetskog rata. Njegovo najpoznatije delo je „Nestala osoba“, roman koji govori o detektivu koji gubi pamćenje i ulaže ogromne napore da ga ponovo vrati.
Modiano je rođen u zapadnom pariskom predgrađu, samo dva meseca nakon što je okončan Drugi svetski rat na tlu Evrope, u julu 1945. godine. Njegov otac je bio Jevrej italijanskog porekla koji je piščevu majku, inače belgijsku glumicu, upoznao tokom okupacije Pariza. Veliki uticaj na Modianovo pisanje su imali upravo njegovi koreni. Jevreji, nacistička okupacija i gubitak identiteta su najčešće teme, prisutne i u njegovom prvom delu La Place de l’Etoile iz 1968. godine. Ovo delo je kasnije pozdravljano i u Nemačkoj, kao ključno delo nakon Holokausta. U prvim koracima ka velikom književnom usponu pomogao mu je francuski pisac Raymond Queneau, inače prijatelj njegove majke, koji ga je predstavio izdavačkoj kući Galimard. Tada je Modiano bio tek u svojim ranim dvadesetim godinama.
Francuski nobelovac autor je 30 dela, a najnoviji mu je roman Pour que tu ne te perdes pas dans le quartier. I dan-danas živi u Parizu i poznat je po tome da ne voli medijsku pažnju zbog čega veoma retko daje intervjue. U Srbiji su, između ostalih, objavljeni njegovi romani „Rodoslov”, „Dora Bruder”, „Te neznanke”, „Mala princeza”, „U kafeu izgubljene mladosti”. Pored dela za odrasle, piše i knjige za decu i scenarija.
Covek za primer.