Uskrs ili Vaskrs je naveći hrišćanski praznik kojim se proslavlja Isusov povratak u život, vaskrsenje. Prema hrišćanskom verovanju to se desilo tri dana nakon njegove smrti. Kod istočnih hrišćana ovaj praznik najranije može da se proslavlja 4. aprila, a najkasnije 8. maja, dok kod zapadnih hrišćana pada između 22. marta i 25. aprila. U svetu se Uskrs proslavlja na različite načine.
FRANCUSKA – Na dan Uskrsa se, posle tradicionalne mise i potrage za skrivenim jajima po bašti, porodica okuplja oko pečenog jagnjeta, a za sledeći dan predviđen je porodični izlet.
ITALIJA – Za Uskrs Italijani prave kolombu, kolač u obliku golubice koja je simbol lepih vesti.
BELGIJA – Govori se da uskršnja jaja donose zvona iz Rima. Prema priči, zvona sa svake crkve na „tihu subotu“ ne zvone jer su otišla u Rim. U istočnom delu Holandije u sumrak se pale uskršnje vatre.
ŠPANIJA – Tokom Svete nedelje Španci odeveni u belo izvode pozorišne predstave na ulicama i organizuju svečane povorke koje pripremaju i po nekoliko meseci unapred.
MEKSIKO – Na ulice se postavljaju papirnati likovi Jude Iskariotskog, a unutar njih se nalazi vatromet.
SEVERNA AMERIKA – Najpoznatiji običaj je lov na jaja – roditelji ili rodbina sakriju jaja po dvorištu ili kući a deca ih traže. Deca veruju da je jaja sakrio uskršnji zec zajedno sa drugim poslasticama.
ŠVEDSKA – Na ovaj praznik treba ustati rano jer se tada može videti kako sunce pleše. Jaja u Norveškoj, Švedskoj i Danskoj ukrašavaju se žutom bojom, bojom sunca.
ENGLESKA – Na prazničnoj trpezi nalazi se šunka, a ne jagnje. Na Uskrs se organizuju razne igre za decu i odrasle.
FINSKA – Deca za Uskrs, maskirana u starice ili veštice, kucaju na komšijska vrata i dobijaju bombone i čokolade. Tradicija „uskršnjih veštica“ koja se zove Virpominen, potiče iz drevne legende prema kojoj trolovi i veštice izlaze između velikog petka i uskršnje nedelje.




















Najveca radost za moju decu je kad se farbaju jaja. Stvarno lep obicaj
Kakvi su mali Finci
preslatki