NOMINACIJE ZA NINOVU NAGRADU 2015. GODINE
Postavio Redakcija Presstiž 16 Jan 2015 u 10:48 | Kategorija: Vesti | 0 Komentara

Za ovogodišnje ugledno književno priznanje – Ninovu nagradu, za roman objavljen 2014. godine, u najuži krug su ušle knjige „Kuća sećanja i zaborava“ Filipa Davida, „Sabo je stao“ Ota Horvata i „Životinjsko cartvo“ Davida Albaharija.

kuca-secanja-i-zaboravaŽiri čine Vladislava Gordić Petković, Jasmina Vrbavac, Mihajlo Pantić, Božo Koprivica i Mića Vujičić. Prema saopštenju izdavačke kuće Laguna, povodom ove odluke, Filip David, čiji je roman objavljen u Laguni, izjavio je za NIN: „To je, svakako moja najličnija knjiga, uglavnom zasnovana na istinitim događajima i sudbinama, manjim delom autobiografska. Pokušaj da se obeleže granice ljudske patnje. Pamćenje je često strašnije od zaborava. Ali, sećanje, ma koliko bolno bilo, deo je našeg identiteta, ono što čini da smo to što smo. Kao i u mojim drugim knjigama, prepliću se stvarno i nestvarno, dokumenti i fikcija.“

Albert Vajs, u Davidovom romanu, još od detinjstva imao je prilike da promeni svoj identitet. Nakon što je 1942. godine pod okriljem užasnog rata ostao bez roditelja i brata Elijaha, neko vreme je proveo u kući Folksdojčera koji ga nazivaju Hans i nude mu da zameni njihovog nestalog sina i tako se spase od sigurnog pogroma. Albert se tada ipak odlučuje da sačuva svoj identitet i pobegne iz nemačke porodice koja ga je umalo usvojila.

Mnogo godina kasnije, na jednoj od konferenciji o Drugom svetskom ratu na kojima učestvuje, Vajs lutajući noću njujorškim ulicama nailazi na „Kuću sećanja i zaborava“. U jednoj od prostorija ovog neobičnog zdanja pohranjeno je nepregledno istorijsko pamćenje. Albert u jednom ekranu može da kao na filmu vidi scene stradanja svojih roditelja i mlađeg brata, za čiju se smrt oseća krivim jer mu je mlađi brat bio poveren na čuvanje. Bol može nestati ako u sledećoj prostoriji ove čudesne kuće izbriše sopstveno pamćenje. Hoće li Albert iskoristiti poslednju šansu da promeni svoj identitet, u skladu sa rečima jednog svog prijatelja i sunarodnika: „Pamćenje je strašnije od svakog zaborava.“? Ili će odlučiti da ostane to što jeste, bez obzira na bol koji ga razdire?

Postavite komentar

XHTML: Možete koristiti ove tagove: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>